Please fill free to lisen music until you read blog :-)

The Digital City of Zajecar - GIS Smart specialization for waste management, electrical mobility, product recycling, and further application

Digital City of Zajecar - GIS Smart specialization for waste management, electrical mobility, product recycling and further application.


GIS-based development City Zajecar strategy
Sustainable examples and suggestions of technological innovations was presented through the GIS Waste Management Model, electrical mobility, IoT technology in the transport system, and examples of a Circular economy. 

EcoTimOK:
Darko Milosevic, Jugoslav Protic, Miroslav Piljusic, 
Ivana Zivic, Anital Lazarevic, Marina Jovanovic
Contact details: Darko Milosevic, Ph.D.; +381645558581; darkomi.de@gmail.com

The potential for better implementing adequate waste management in urban settlements
In recent years the generation of waste in urban areas of municipalities has increased, accompanying the increase in living standards and urbanization. A shift towards a circular economy, producing less or even no waste, could be the alternative. 

GIS-based development City Zajecar strategy
Sustainable examples and suggestions of technological innovations was presented through the GIS Waste Management Model, electrical mobility, IoT technology in the transport system, and examples of a Circular economy. 

Solution context
The assessment of smart and sustainable cities, however, is a major challenge due to complex, complicated, and chaotic nature of our cities. This makes the available monitoring and evaluation tools difficult to adopt and apply in different urban contexts to support urban planning and governance and foster evidence-based policymaking. In order to address this issue, the paper brings together GIS-based development concept with smart and sustainable cities. GIS-based development is a vision that considers data as the central structuring element of a development strategy.


GIS Nis example


The best way to respond to the waste management challenge for the city of Zajecar is through the process of entrepreneurial discovery. We presented a draft of the Regional Waste Management Plan, given recommendations related to the private-public partnership for the establishment of a Regional Recycling Waste Collection Center. Sustainable examples and suggestions of technological innovations was presented through the GIS Waste Management Model, electrical mobility, IoT technology in the transport system, and examples of a Circular economy. The patented technology converts organic wastes into a biogas that closes the circular economy loop.

Solution description
Smart City Zajecar team solutions include:
  • Mapping in GIS, use of drones, video bases and images
  • Full digitization (for example, Wildfire location, main landfills, hydrology, geology, annual temperature, agriculture landfill ...).
  • Ecological and efficient electric vehicles that enable quick and accurate waste collection.
  • Self-contained mobile garbage cans, with a solar panel.
Smart integrated multi-modal transport system and waste management platform: collection and disposal of waste. Multi-criteria decision-making approach (MCDM) involves the development of a conceptual framework, the attribution of weights by a panel of experts and the application of the model. The model is composed of 16 sustainability indicators grouped into seven impact areas, including air, energy, soil, water, buildings, transportation, and waste.





Through partnership and access from the bottom to the top, smart specialization brings together local authorities, the academic community, the business sphere, and civil society in their efforts to implement long-term growth strategies. It can significantly contribute to the integrated approach on which macro-regional strategies are based. This process could be coordinated at the local level by accredited regional development agencies from East Serbia, in close cooperation with local economic development offices (LER).

Application documentation GIS Project Zajecar:


Javni poziv grad Zajecar za uvođenje i razvoj geografskih informacionih sistema

Rok za prijavu: nedelja, 30. decembar 2018. 24:00




Reference Darko Milosevic. PhD:
– Digital competence – Creating and deploying Software as a service (SaaS) in various industries (telecom, hotel management, online sales, transport), for the last 9 years.
– Learning to learn – Can achieve a high level of expert knowledge in the company for just a few months. Research and development, operational plan, AIDA concept of re-engineering, reorganization, software development, training.
– A sense of initiative and Entrepreneurship. For the last 20 years, I worked in the family business and successfully ran my own company.
– Disruptive innovation industry. In the period from 2005 to 2011, I led a successful Online Booking system for hotels and competed with companies such as Booking.com, Tripadvisor.com, and Yahoo.com, until Google.com entrance to the marketplace.
– Cultural awareness and expression. Studied in France, Italy, Serbia, plan to continue post-PhD studies in Germany. Also, 5 years a member of the Slovenian Cultural Association “Ivan Cankar”, understand and speak Bulgarian and Polish.
– Successfully combine mathematical and interpersonal skills in the knowledge-based economies

THE PLASMA CONVERTER SYSTEM

THE PLASMA CONVERTER SYSTEM (PCS -- Waste to Energy)
The PCS is an electrochemical system powered by electricity that produces an intense field of radiant energy (plasma) that causes the dissociation (breaking apart) of the molecular bonds of solid, liquid and gaseous compounds or materials of both hazardous and nonhazardous wastes (feedstock) organic and inorganic. Within the PCS, the molecules of the waste material are separated into their elemental components (atoms), and then reformed into recoverable nonhazardous commodity products ready for commercial use. The PCS process is not a burning process, and it should not be confused with an incinerator. The PCS is a system whose principal feedstock is hazardous and nonhazardous waste. The heart of the PCS is "the plasma chamber." This vessel is equipped with a plasma torch that produces an intense field of radiant energy. Feed materials enter through an airlock system into the vessel where they are subjected to the intense energy of the plasma field. Materials undergo molecular dissociation and decompose into their elemental components...their atoms. 


Oslo Waste to Energy Plan (OV) Short documentary produced for science program "TM Wissen" for the Austrian channel ServusTV/Red Bull TV.

Plazma rasplinjavanje

Plazma rasplinjavanje je proces koji je izmislio Ethan Dodson, a radi na principu pretvorbe anorganskog i organskog materijala, najčešće otpada, u sintetski plin, izdvojene metale i trosku koristeći tehnologiju plazme. Električni luk stvara se tzv. plazma-bakljom koji ionizira inertni plin te „razbija” kemijske veze organske materije stvarajući sintetski plin. Anorganski dio sirovine odvaja se na dnu peći kao rastaljeni metali i troska koja „pliva” iznad rastaljenih metala. Najčešće se koristi u grani gospodarenja otpadom, no svoju primjeni pronalazi i u rasplinjavanju biomase i krutih ugljikovodika kao što je to ugljen. [1]

Sadržaj

Postupak primjene u gospodarenju otpadom

Proces započinje sakupljanjem i pripremom otpada. U procesu se može koristiti bilo koja vrsta otpada koja ima neku ogrjevnu vrijednost koja će rezultirati dobivanjem sintetskog plina. Također kao sirovina može se koristiti i medicinski otpad te kemijski kontaminiran otpad, no ne i radioaktivni otpad. Otpad koji u većini sadrži anorgansku sirovinu rezultirati će većom količinom rastaljenog metala i troske, te smanjiti proizvodnju sintetskog plina. Prednost troske je da nije kemijski reaktivna te se može lako koristiti u danjoj obradi, najčešće kao građevinski materijal. Otpad se ne mora usitnjavati prije obrade, no njegovim usitnjavanjem osiguravamo bolji prijenos topline i brži postupak rasplinjavanja. [2]
Otpad se dovodi standardnim komunalnim vozilima i istresa se u reaktor. Reaktor je zapravo postrojenje slično visokoj peći gdje donji dio završava kao krnji stožac u kojem su postavljene plazma-baklje. Broj plazma-baklji ovisi o kapacitetu postrojenja, no broj varira od 2 do 6 baklji. Cijeli reaktor je u stanju podtlaka kako bi se spriječilo izgaranje, stvaranje pepela te curenje plinova izvan reaktora. [3]
Plazma-baklja najčešće kao radni plin koristi inertni plin argon. Elektrode mogu biti od bakra, volframa, hafnija, cirkonija ili posebnih legura. Jaka struja pod velikim naponom prolazi između dvije elektrode kreirajući električni luk. Inertni plin pod tlakom prolazi preko električnog luka i biva ioniziran stvarajući plazmu.[4] Plazma se zna promatrati kao 4. agregatno stanje tvari, te zapravo predstavlja plin sa slobodnim elektronima koji su izašli iz valentne ljuske dovođenjem određenog iznosa energije (električni luk) te mogu slobodno provoditi struju i generirati magnetsko polje.[5] Temperatura baklje dostiže visoke temperature koje variraju od 2,200 do 13,900 °C, no za potrebe rada s komunalnim otpadom dovoljna je temperatura u rasponu od 2,700 do 4,300 °C. Zbog visokih temperatura veliki značaj se doprinosi sistemu hlađenja plazma-baklji. [6]

Poprečni presjek DC plazma baklje kod koje se električni luk stvara unutar same baklje (zbog položaja katode i anode). Vidljiva je šiljasta katoda i prstenasta anoda. Ulaz i izlaz rashladne vode je naznačen na crtežu te je vrlo bitan zbog visokih temperatura koje baklja postiže. Električni luk prikazan je samo kao ilustracija.

Ubacivanjem sirovine u rektor započinje proces rasplinjavanja. Zbog vrlo visoke temperature koju kreira plazma-baklja, dolazi do razlaganja organskih molekula na osnovne atome i molekule koji tvore sintetski plin (većinom kreiran od vodika i ugljikovog monoksida). Proces razlaganja naziva se piroliza. Nastali sintetski plin izlazi iz reaktora pri temperaturi od otprilike 1000 °C te ga je potrebno ohladiti do otprilike 600 °C kako bi se spriječilo stvaranje štetnih spojeva na višim temperaturama. Hlađenjem plina dolazi do pregrijavanja i stvaranja vodene pare u izmjenjivaču topline, te se para preusmjerava na parnu turbinu stvarajući, posredstvom generatora, električnu energiju koja gotovo zadovoljava potrebe procesa za električnom energijom. Nakon ohlađivanja sintetskog plina potrebno ga je očistiti od raznih nečistoća te se koristi metoda cikličkog separatora gdje teže čestice padaju na dno separatora, a pročišćeni plin djelovanjem uzgona prolazi na daljnje čišćenje. Prolaskom kroz filtere u sintetskom plinu zaostaju dušikovi oksidi koji se pročišćavaju prolaskom kroz niz katalitičkih pretvornika koji razdvajaju dušikove okside na kisik i dušik. Daljnjim kemijskim pročišćavanjem odstranjuju se ostaci žive, sumpora i klorovodika. Kao rezultat dobiva se maksimalno pročišćen sintetski plin koji se vodi do plinske turbine gdje prisutstvom generatora stvara električnu struju koju koristi postrojenje, a višak se prodaje i šalje preko dalekovoda u električnu mrežu. Također pročišćeni plin se može komprimirati u spremnike i koristiti u proizvodnji metanola i ostalih sintetičkih goriva. [7]
Na dnu reaktora, u procesu rasplinjavanja, dolazi do odvajanja anorganskih tvari koje se rastapaju i na izlasku iz reaktora hlade i skrućuju. Pri hlađenju metali se odvajaju, a anorganska troska ostaje kao kamen staklaste strukture koji se koristi kao tehnički kamen. Teški metali zaostali u troski ne mogu se izlučiti. [8]
Proces zbrinjavanja otpada primjenjujući tehnologiju plazma rasplinjavanja. Ubacivanjem sirovine u reaktor započinje proces rasplinjavanja. U reaktoru se zbog velike temperature sirovina razdvaja na sintetski plin, metale i trosku staklaste strukture. Metali i troska se odvajaju na dnu reaktora, a sintetski plin se dodatno pročišćava. Plin se pri izlasku iz reaktora hladi te pregrijava paru u izmjenjivaču topline koja se odvodi na parnu turbinu. Para se prolaskom kroz turbinu kondenzira i pročišćuje te se kao krajnji produkt dobiva destilirana voda. Iz sintetskog plina se izdvaja klorovodik i sumpor te se pročišćeni plin odvodi na plinsku turbinu gdje zajedno sa parnom turbinom, uz prisutstvo generatora, generira električnu struju koja se koristi u procesu, a višak prodaje u električnu mrežu.

Konačnim postupkom rasplinjavanja otpada plazmom:

  • rješavamo problem otpada
  • generiramo električnu energiju za pokretanje plazma-baklje, a višak prodajemo
  • dobivamo odbačene metale iz otpada koji se recikliraju i ponovo koriste
  • dobivamo krutu trosku kao građevinski materijal
  • dobivamo klorovodik iz klora
  • dobivamo natrijev bisulfit iz odvojenog sumpora
uz minimalne emisije stakleničkih plinova.

Prednosti

Prednosti korištenja tehnologije rasplinjavanja plazmom u rješavanju problema otpada:
  • Čisto zbrinjavanje kemijsko kontaminiranog otpada
  • Sprječavanje kontaminacije tla kod zbrinjavanja otpada zakopavanjem
  • Nema emisija štetnih plinova
  • Proizvodnja kemijski ne reaktivne troske koja se koristi kao građevinski materijal
  • Proizvodnja sintetskog plina za proizvodnju električne energije iz organskog otpada
  • Izvlačenje korisnih metala iz otpada
  • Manje emisije stakleničkih plinova u usporedbi sa spaljivanjem otpada

Nedostaci

Glavni nedostaci korištenja tehnologije plazme u rješavanju problema otpada:
  • Veliki investicijski trošak u usporedbi sa procesom zakopavanja otpada
  • Plamen plazme uzrokuje smanjenje promjera otvora za uzimanje uzoraka što zahtjeva povremeno održavanje

Usporedba spaljivanja i rasplinjavanja otpada

Rasplinjavanje na osnovi plazmeSpaljivanje
potpuno razlaganjenepotpuno razlaganje
nema katrana, dioksina i furanavelike količine katrana i furana
nema pepela30% pepela
sve vrste otpada*samo ogranskih otpad
nije potrebno sortiranjesortiranje se zahtjeva
veliki kapacitetveiliki kapacitet
vrlo male emisijevisoke emisije
vlaga nema utjecaj na procesvlaga utječe na proces
komadi i do veličine od 1m3maksimalna veličina komada 30 cm3
'*' osim jako radioaktivnog otpada

Izvori

Climate-KIC Chalange Zaječar

Pomozi gradu #Zajecar da pronadje rešenja za neke od najtežih klimatskih izazova u svetu. Klimatske promene utiču na svaki grad na svakom kontinentu. Sve je više poremećaj ekonomije i utiče na ljudsko zdravlje. Prvobitno konceptualizovan kao 24-satni hackathon od strane Climate-KIC-a, #Climathon je odahnula kao globalni pokret, angažujući građane na klimatskim akcijama - i pružajući gradovima stalnu podršku na jedinstvenim izazovima sa kojima se suočavaju.

Građani, gradski zvaničnici i partneri se povezuju pod zajedničkom vizijom za zdraviji grad, koji se manifestuje u 24-satnom hakatonu kako bi pronašao inovativna gradska rešenja.







clock diagram revised_2.png
Climate-KIC podržan od EIT, deo Evropske Unije.

U nastavku prikazana je Mapa 1. grad Zajecar: Plan regulacije predlozi i Divlje deponije smeća grad Zaječar. Markirana je nova industrijska zona na Vanjinon jazu. Markirane su obilaznice i putevi, uključena je baza svetskih automobilskih kompanija i dobavljača opreme u Evropi.

Predlog: Uraditi e-gov Data Center Zajecar. IT sistem za upravljanje gradom kako bi se povećala mobilnost. Uključiti dobre primere e-gov: Cloud Computing Environement;



Mapa 1. grad Zaječar


DOBRI PRIMERI:

ECOMONDO: Sve ideje Climathon 2017 za pametne i izdržljive gradove

Klimatizacija i komunikacija Climathon Uticaji Urbano planiranje Urbana otpornost na klimatske promjene Rizici vezani za klimatske promjene Klimatski izazovi Održivi razvoj.

U Bolonji, aplikacija koja dozvoljava kompanijama da poboljšaju putanju puteva zaposlenih, pomažući im da izaberu manje zagađene puteve, na Venecijanskim specijalnim plivajućim platformama kako bi vratili "zelenu" u lagunu. Ovo su dva od 18 pobjedničkih Climathon projekata , 24-satni maraton koji predlažu korisne ideje za borbu protiv klimatskih promjena, predstavljene na Ecomondo (Fiera di Rimini) na forumu u kojem vodi geolog Mario Tozzi. Ovaj događaj organizuje Climate-KIC, evropska javno-privatna zajednica za borbu protiv klimatskih promjena, koordinirana u našoj zemlji od strane Climate-KIC Italy sa sjedištem u Bolonji.

Ovo uključuje pobedničke ideje Climathona u Leče, Veneciji, Sasariju i Bolonji, u kojima je učestvovalo i učešće CMCC-a.

Nakon prezentacija, predstavnici lokalnih institucija kao što su Regionalni savjetnik za zaštitu životne sredine regije Sardinija, Donatella Spano i savjetnici za životnu sredinu opštine Ćezena, Francesca Lucchi i opština Sassari Fabio Pinna razgovarali su s Angelicom Monako (direktor klime - KIC Italija) i Mauro Buonocore (Fondacija CMCC - Evro-mediteranski centar za klimatske promjene) o tome kako uključiti građane u borbu protiv klimatskih promjena.

Među pobedničkim projektima klimantskog maratona u 18 italijanskih gradova nalazi se "LinkShiftShare" , pobednički projekat Klimathon iz Lečea, gde se tema izaziva obalnom erozijom i zaštitom i razvojem obala. Ideja je da u okviru obalnog područja stvorimo integrisano upravljanje protokom vozila, pristupom na more, prirodnom prirodnom okruženju i tipičnim aktivnostima mjesta.

U Veneciji je odlikovao "Podići prije porasta nivoa mora" , koji integriše stvaranje umetničkih instalacija koje se mogu pretvoriti u platforme kako bi se u slučaju vanrednog stanja ugostili ljudi sa projektom društvenog i urbanog oporavka starih zgrada.

Dva projekta dobila su u Bolonji, prva je "Zefiro" , digitalna platforma koja omogućava kompanijama da svojim zaposlenima pruže aplikaciju za bolje upravljanje kućnim radom i drugim putovanjima. To je kako bi se ljudima omogućilo da izbjegnu zagađene ulice, trgovine ljudima ili bez "urbanih zelenih".

"Ostani cool" , s druge strane, usluga koja koristi klimatske i geografske podatke Kopernika i drugih urbanih baza podataka, identifikuje, mapira i komunicira položaj "hladnih mesta", tj. Parkova, muzeja i mjesta kulture, gdje "Uzmi utočište" tokom vrelih talasa. "Ostanite kul" namenjen je prvenstveno ljudima koji su krhki sa stanovišta zdravlja i / ili socijalno isključeni.

U Sassari projektu "Zeleni u vezu" dodeljena je aplikacija koja želi da promoviše zajednički model upravljanja za razvoj zelenih površina u istorijskom centru grada. Konkretno, projekat ima za cilj poboljšanje unutrašnjih bašti istorijskih domova privatnih građana i povezivanje među njima i sa javnim područjima, u cilju stvaranja zelenih puteva visoke vrijednosti životne sredine unutar grada.

"Walk on" je predlog koji je osvojio izazov u Salernou i ima za cilj poboljšanje mobilnosti i smanjenje zagađenja tokom gradske manifestacije "Luci d'Artista". Ideja uključuje upotrebu tepisona od reciklirane gume da pretvori kinetički pokret hiljada posjetilaca u električnu energiju. "Pametni tepih" će biti povezan sa aplikacijom (Tap @ Ap), koja će omogućiti informacije u realnom vremenu o broju preduzetih koraka, stvaranju energije i emisijama koje su izbegnute u pogledu CO2, uslova saobraćaja i mnogo više .


"Io cammino" je pobednički projekat Klimathona u Ferari. Cilj je da zajedno sa obrazovnim institucijama stvori sistem koji transformiše (pešake) pešačke rute (školski autobus peške) u igru (kako bi se podstakao razvoj ponašanja osjetljivih na pitanja održivosti još od detinjstva.

U Kaljariju izazov je dobio "Bird" , koji je razvio multifunkcionalni model urbane zelene infrastrukture.

U Napulju razvijeni koncept se fokusira na sposobnost prirode da se brani. Projekat podrazumeva sijanje čempresa u pufernim područjima radi sprečavanja ili usporavanja požara. U stvari, ova drveća su bogata vodom.

U Firenci je osnovan "Stapp Project" , aplikacija koja "uzbuđuje" turiste poštujući vodu i otpornost. Projekat Naide u Ćeseni je nagrađen od strane žirija, čiji je cilj razvoj rešenja za uštedu vode.

U Trentinu je Climathon osvojio tim "Dec € Uro" , koji je predložio stvaranje stabilnog senzora za detekciju podataka o vodama na terenu, koji se zatim prenose u realnom vremenu kontrolnim centrima.

Klima-KIC je najveće javno-privatno partnerstvo na ublažavanju i prilagođavanju klimatskim promjenama koje čine kompanije, akademske institucije i javni organi sa preko 200 evropskih partnera. Climate-KIC je jedna od zajednica znanja i inovacija koju je pokrenuo EIT, Evropski institut za inovacije i tehnologiju. Od 2016. godine podružnica Climate-KIC Italije aktivno je koordinirala aktivnosti u nacionalnom kontekstu.

Klima-KIC je najveće javno-privatno partnerstvo na ublažavanju i prilagođavanju klimatskim promjenama koje čine kompanije, akademske institucije i javni organi sa preko 200 evropskih partnera. Climate-KIC je jedna od zajednica znanja i inovacija koju je pokrenuo EIT, Evropski institut za inovacije i tehnologiju. Od 2016. godine podružnica Climate-KIC Italije aktivno je koordinirala aktivnosti u nacionalnom kontekstu.


Pet stvari koje trebate znati prije vašeg prvog Hackathona:

(1) na linku: https://www.climate-kic.org/projects/ možete pretražiti projekte po ključnoj reči.

Luka Vojvodić
Primer start up:

Sonja Jović
Primer start up:

Nikola Šarčević
Primer start up:

Violeta Jovanović

Darko Milošević

Dijjana Miljković


Contact Form

Name

Email *

Message *

Darko Milosevic, Ph.D.

Call Centar

Promotivna akcija kako dobiti besplatni website turistickog objekta traje do kraja 2011. god i ukljucuje oglasavanje u dva CRS-a (www.booking-hotels.biz i www.telenetholidays.com), sa besplatnim koriscenjem usluga oglasavanja max 1 vesti mesecno u trajanju od 7 dana ... saznaj vise

Total Pageviews

 

Copyright dr. Darko Milošević Zabranjeno kopiranje sadrzaja sajta u celosti ili delovima || Pametna specijalizacija grad Zaječar || +381.64.555.8581; +381.61.615.4768; || darkomi.de@gmail.com